logo
May
17

Jad i jed

I jad i jed istoga su korijena – jedak (odr. jetki) znači zajedljiv, pakostan, zloban; koji grize, štipa, peče… Od praslavenskog *(j)ědъ nastao je staroslavenski jadъ, što znači otrov. Pa tako imamo jedić, koji kajkavci nazivaju jadič – vrlo otrovnu biljku. A kad smo već kod otrova, maknemo li prefiks (o-trov) i prijevoj (promjenu korijenskoga samoglasnika), postane očito da je riječ...
May
16

Tko, što, šta

U indoeuropskom prajeziku postojao je korijen *kwo-, kwe-, fem. kwā; gen. kweso, instr. kwī za zamjenice, iz kojega su se razvili primjerice latinski “quis” ili engleski “who”. Potonji je slučaj zanimljiv jer je analogan. Naime, vrijedio je takozvani Grimmov zakon, koji je na početku riječi (i nakon naglaska) glasove p, t i k oslabljivao za jedan stupanj odnosno u pretvarao ih je u...
May
15

Zašto su na Filozofskom odjednom izmislili konsultacije?

Nema razloga da pišemo konsultacije umjesto konzultacije jer riječ u izvorniku nema dva s (con + selere). Inzistirati? In + sisto. “Udvojeno s” imamo primjerice u disertaciji, zato je pišemo sa “s”, a ne sa “z”; naime – dis + serere = disserere, od čega se razvilo dissertare, a na posljetku i dissertatio. No ima mnogo, previše iznimaka (noviji luksus umjesto...
May
14

Tisuća i hiljada

Česta je i raširena zabluda da Hrvati govore isključivo tisuća a Srbi hiljada. Pa se međusobno u nas ljudi ispravljaju i prepiru što je “pravilnije”. Kada su svojedobno Krležu upitali zašto govori i hiljada i tisuća, odgovorio je: “Zar postoji i treća riječ?” – pa ću je, eto, i spomenuti. Hiljada je grecizam, a ne srbizam; tisuća pak staroslavenska riječ (tysǫĉa, tysǫĉi) a...
Apr
14

O sportu i športu

Sport je posuđen iz engleskoga, jezika u kojem je i nastao. Poslije nam je došla germanizirana inačica šport. Premda, riječ vuče korijene iz starofrancuskog “desport”, što je značilo razonodu. U engleskom je jeziku u obliku “sport” još od Shakespeareova doba. Pisac je često rabio frazu “in sport”. U izvornom je obliku ona značila “s podsmijehom” (ili...
Oct
3

O matematici visokim stilom

Čitam jezičarska razmišljanja o kompetenciji tzv. izvornih govornika – trebaju li predavati na višim ili nižim stupnjevima školovanja, jesu li precijenjeni ili nisu, je li konverzacija važnija od teorijskoga znanja i slično, što me nagnalo na sljedeću crticu. Možda sam je već ispričao, ali nema veze. Od nekadašnjega kolege kojem je predavao fiziku u Širokom Brijegu čuo sam da su predavanja našeg poznatog...
Aug
27

Plava žuta kosa

Zašto je žuta kosa – plava? U praslavenskom i staroslavenskom jeziku riječ *polvъ, plavъ značila je “bijel, žućkast”. Pridjev u značenju “modar” preuzeli smo iz bavarskog njemačkog (kamo je, usput, stigao iz francuskog), no kad je posrijedi boja kose, ostalo nam je izvorno značenje. Danas kažemo i sinje more, sinji galeb i sl., što znači “boje pepela; siv, sivoplav”, no...
Aug
26

Muke po veznicima

Bavio sam se dosad mnogim mitovima. Jezičnim, kulturnim, svakakvim. Npr. time da u kronici Ferenca Črnka, komornika Zrinskog i svjedoka sigetske bitke, spominju ustaške krilatice, da je “Mein Bücken” stari zagrebački pozdrav, da se burek pravi isključivo od mesa – uobičajenim temama dakle, no jedan sam mit preskočio: da rečenicu ne treba započeti veznikom. Podsjetio me na to naslov koji sam...
Jun
17

Kocke i kvadratići

Impresivno je koliko tobožnjih intelektualaca ne zna što je metonimija. Da, mislim na vas koji na društvenim mrežama dijelite “poučne” postove o razlici između kocaka i kvadratića. Kockaste smo dobili zamjenom značenja zasnovanom na asocijativnom povezivanju – tj. logičkoj, prostornoj i vremenskoj povezanosti između riječi. Zato možemo reći npr. da škola donosi odluke (jer mislimo na ustanovu,...
Mar
6

Pučke etimologije

U grupi na Facebooku Zagreb kakav je bio nekada povela se genijalna rasprava. Netko je zalijepio ono govno od teksta o postanku zagrebačkog pozdrava “bok” – koji se proširio mejlovima i koji se, na vječnu sramotu administratora, može naći i na hrvatskoj Wikipediji – i sad ljudi uvjeravaju Matu Kapovića, jednog od najboljih hrvatskih lingvista, da nije u pravu kad tvrdi kako je...
Jan
10

(Gotovo) sve o vokativu

Ovo je svojevrsna kompilacija tekstova o vokativu iz gramatika, jezičnih savjetnika i stručnih rasprava. Dala bi se doraditi i ujednačiti, no tada bi – već ionako preduga – bila doista golema. Ali kraća nije mogla biti zbog mnoštva iznimaka, neusklađenosti mišljenja i stavova te složenosti problematike. Doktorska disertacija mogla bi se o tome napisati. Komentirajte koliko vam drago. Em znanje...
Jul
1

Imena mjeseci

Slaveni su nakon doseljenja u Europu živjeli na golemu području, od Grčke do Skandinavije. Jasno da oni na sjeveru nisu mogli imati iste klimatske, vegetacijske, poljoprivredne… uvjete kao oni na jugu. U Hrvatskoj je nazivlje pomaknuto jer je naša zemlja smještena znatno južnije pa lipe cvatu mjesec dana ranije, žanje se mjesec dana ranije itd. nego u Češkoj ili Poljskoj. To je otprilike objašnjenje...

Next Entries »

logo
Powered by WordPress | Designed by Elegant Themes
error: Alert: Content is protected !!