logo

Etimologija Zagreba

logo

Etimologija imena Zagreb u znanosti nije jednoznačno određena, povjesničari i lingvisti predložili su sedam mogućnosti, a predložena rješenja glase:
1. Zagreb je mjesto gdje je bl. Augustin Kažotić zagrebao motikom u suho tlo, zbog čega je ondje izbio vrutak koji ne presušuje pa je iz njega uvijek moguće zagrabiti živu vodu.
2. Zagreb je naselje za brijegom, uz metatezu Zabreg > Zagreb.
3. Zagreb je naselje iza bedema, ukopano iza grabe koja ga štiti od neprijatelja.
4. Zagreb je naselje koje se nalazi iza obale, jer bi riječ greb mogla imati i značenje brijeg, obala, nasip neke rijeke.
5. Obala na kojoj se nalazi Zagreb nije obala potoka Medveščak (kako je to mislio Petar Skok u četvrtoj tezi) nego je to obala rijeke Save (Nada Klaić), te je stoga Zagreb naselje koje se nalazi s druge strane rijeke Save (tj. sjeverno od nje).
6. Zagreb je naselje koje se još od rimskih vremena nazivalo Agria, što se zatim protetskim dodavanjem glasa Z pretvorilo u Zagrabia odnosno Zagreb.
7. Zagreb je riječ koja opisuje seljaka koji se uzdržava radom na tuđoj zemlji. Takve potkmetove poznaju i slavenske zemlje na istoku Europe. Rječnik Ruske akademije iz 1809. godine bilježi naziv zahrebetnjik, s objašnjenjem da ta starinska, pučka riječ označava neimućna seljaka koji je bio pomoćna radna snaga imućnijim kmetovima. Jezgra je naziva zahrebetnjik riječ hrbet, koja u današnjem ruskom jeziku znači kralježnica, hrbat, leđa pa je zahrebetnjik onaj koji živi socijalno i ekonomski zaklonjen, za leđima drugog seljaka.

Prva je etimologija očito pučka, druga i treća prilično su izgledne, što vrijedi i za četvrtu, Skokovu. Prihvaćanje objašnjenja Nade Klaić nameće dva pitanja: prvo, koliki je razmak od obale Save pa sve do područja na kojem je Ladislav Arpadović godine 1094. osnovao zagrebačku biskupiju; i drugo, tko je taj subjekt koji je živeći na jugu od Save imenovao to naselje udaljeno dva-tri kilometra od nje?

Šesta teorija opet zvuči nategnuto zato što ne objašnjava mehanizam prelaska agria > agrabia, a sedma ne odgovara ni lingvistički ni povijesno. Hrbat ili leđa na kajkavskom su hrb(e)t, što jest slično, no u zahrebetnjiku nema glasa G. Čak i da to preskočimo, što je u rekonstruiranom imenu *Zahreb sa sufiksima -et i -nik, kamo su oni nestali?

Po svemu sudeći, teorija *Zabreg > Zagreb, grad “za bregom”, najuvjerljivija je, neovisno o tome govorimo li o “brdu” ili “obali”, pogotovo što sličnih mjesta ima mnogo u drugim južnoslavenskim područjima (npr. u Sloveniji: Zabrdo, Zagora, Zagrič, Zahrib, Zaplanina, Zavrh).

Comments are closed.

logo
logo
Powered by WordPress | Designed by Elegant Themes
error: Alert: Content is protected !!