logo

Tisuća i hiljada

logo

Česta je i raširena zabluda da Hrvati govore isključivo tisuća a Srbi hiljada. Pa se međusobno u nas ljudi ispravljaju i prepiru što je “pravilnije”. Kada su svojedobno Krležu upitali zašto govori i hiljada i tisuća, odgovorio je: “Zar postoji i treća riječ?” – pa ću je, eto, i spomenuti.

Hiljada je grecizam, a ne srbizam; tisuća pak staroslavenska riječ (tysǫĉa, tysǫĉi) a jezer pak kajkavizirani hungarizam (ezer). I jezer i jezero i jezerača izražavaju isto, tisuću. Fran Krsto Frankopan ima negdje formulaciju o “jezerov i trista” vojnika koje vodi na Turke. Odnosno 1300 boraca.

Dakle, hiljadu rabe i Hrvati, i dio je hrvatskoga standardnog jezika. Ne postoji pravilo po kojem bi se hiljada sustavno trebala zamjenjivati tisućom. Možemo govoriti o težnji za jezičnom čistoćom (pejorativno: o purizmu), ali to nema veze s pravopisom, gramatikom, rječnicima ili književnosti. Tisuća je staroslavenska, pa je srpska koliko i hrvatska. Dakle, i naši susjedi po jezičnoj baštini imaju pravo na nju. Drugi je par opanaka što je nisu kodificirali kao standardnu. Mi jesmo, ali i jednu i drugu inačicu. A možda ćemo i treću, s vremenom. Dok to ne učinimo, “jezer” ostaje kajkavski regionalizam, odnosno hungarizam analogijom prilagođen sličnoj hrvatskoj riječi (tzv. protetsko j kajkavci dodaju kad leksem počinje samoglasnikom pa Ana primjerice u njih postaje Jana).

Od klasičnih rječnika, tisuća se spominje u Vrančićevu (tausend, tisuća), u Mikaljinu (tisuća, hiljada, broj od tisuća, migliaro, millenarius numeru – na tisuća, po tisuća, a mille, milleni – dvi tisuće, duo milla, bis mille, duo milia), u Habdelićevu (tisuče – jezero, mille – tisuče, millio seu decies centena milia), u Vitezovićevu (milliare, tisuć, chilias, tisuć, tisućina, jezero, broj), u Belinu (migliajo, numero di mille, tisuća, hiljada – un migliajo e mezzo, mille quingenti, tisuća i po – un mezzo migliajo, semichilias, po tisuće – due migliaja, duo milia, dvi tisuće – millvolte, milies, tisuću puta, tisućkrat), u Belostenčevu i Jambrešićevu (mille, jezero, tisuće, hiljada), u Voltiđijinu (tisuća, migliajo, tausend) i u Stulićevu (tisuća, s naznakom da je iz glag. brev., mille, millium – tisuća i po, un migliajo e mezzo, mille e quingenti – po tisuće, un mezzo migliajo, quincenti – na tisuće, a migliaja, milleni – tisuć krat, sto tisuća, cento milioni, milies centena milia). A budući da je prepisivao iz hrvatskih rječnika, donosi je dakako i Vuk Karadžić.

No ostaje pitanje zašto su neki naši leksikografi, koji kako vidimo spominju i u nas noviji grecizam hiljada, pokušavali riječi tisuća pridati značenje milijun, a riječ hiljada zadržati sa značenjem tisuću.

Bilo kako bilo, oba su leksema potvrđena u hrvatskoj tradiciji. Pa su stoga oba i naša.

Comments are closed.

logo
logo
Powered by WordPress | Designed by Elegant Themes
error: Alert: Content is protected !!